Kupovina digitalnog fotoaparata - kompletan vodič za početnike i amatere
Kompletan vodič za kupovinu digitalnog fotoaparata: saznajte na šta obratiti pažnju prilikom odabira, koje su ključne karakteristike, kako odabrati prave baterije i memorijske kartice, i koji su najbolji saveti za amatere i početnike.
Još pre nekoliko godina o kvalitetnim digitalnim fotoaparatima mogli smo samo da sanjamo. Danas su dostupni gotovo svima, a ponuda na tržištu je ogromna - od različitih proizvođača, sa različitim karakteristikama i po veoma širokom rasponu cena. Pojavili su se modeli koji koriste obične baterije, ali i oni sa punjačem i litijumskim baterijama, što je često presudan faktor pri odabiru. Ukoliko planirate kupovinu, verovatno se i sami pitate na šta posebno obratiti pažnju osim broja megapiksela i količine interne memorije.
Megapikseli - da li je više uvek bolje?
Jedna od najvećih zabluda pri kupovini digitalnog fotoaparata jeste uverenje da veći broj megapiksela automatski znači i bolji kvalitet slike. Istina je potpuno drugačija. Aparat sa pet megapiksela može praviti oštrije i prirodnije fotografije od modela sa dvanaest megapiksela, ukoliko je optika kvalitetnija, a senzor veći. Broj megapiksela prvenstveno određuje maksimalnu veličinu fotografije koju možete odštampati bez gubitka na kvalitetu. Za standardne formate poput 9x13, 10x15 ili čak 13x18 centimetara, aparat od šest ili sedam megapiksela sasvim je dovoljan. Fotografije namenjene slanju internetom ili pregledu na ekranu računara zahtevaju još manje. Višak megapiksela na malom senzoru može čak i da odmogne - povećava se šum na slici, naročito pri slabijem osvetljenju. Zato, prilikom odabira, mnogo je važnije fokusirati se na kvalitet objektiva i veličinu senzora nego na golu brojku megapiksela.
Optički zum naspram digitalnog zuma
Kada u specifikacijama vidite podatak o zumu, obavezno obratite pažnju da li je reč o optičkom ili digitalnom zumu. Razlika je ogromna i suštinska. Optički zum koristi sočiva objektiva da bi zaista približio objekat koji fotografišete, bez gubitka u kvalitetu slike. Što je veći optički zum, to aparat može više da približi udaljene objekte, a da fotografija ostane čista i oštra. Nasuprot tome, digitalni zum funkcioniše tako što iseca centralni deo slike i uvećava ga - baš kao kada biste na računaru kropovali fotografiju i zatim je povećali. Rezultat je mutna i zrnasta slika, naročito pri većim uvećanjima.
Većina današnjih aparata ima optički zum od 3x do 5x, mada se sve češće sreću i modeli sa 10x, 15x, pa čak i 24x optičkim zumom. Pri velikom zumiranju, čak i uz optičku stabilizaciju slike, preporučuje se korišćenje stativa ili nekog čvrstog oslonca, jer i najmanje podrhtavanje ruke može zamutiti fotografiju. Digitalni zum savetujemo da u potpunosti zanemarite prilikom odabira - to je opcija koju retko ko zaista koristi, a u specifikacijama služi uglavnom kao marketinški trik.
Ključni savet: Ako birate između većeg broja megapiksela i većeg optičkog zuma - prednost dajte zumu. Kvalitetna optika i mogućnost približavanja bez gubitka detalja su daleko vredniji u svakodnevnoj upotrebi.
Baterije - obične, punjive ili litijumske?
Jedno od najčešćih pitanja glasi: da li uzeti aparat sa običnim AA baterijama ili onaj sa litijumskom baterijom i punjačem? Obe opcije imaju svoje prednosti i mane. Aparati sa običnim baterijama često su nešto jeftiniji, a prednost je što u slučaju pražnjenja uvek možete kupiti nove na prvoj trafici. Međutim, troše ih veoma brzo - sa običnim alkalnim baterijama retko ćete napraviti više od dvadeset do pedeset fotografija, naročito ako koristite displej i pregledate snimke.
Zato mnogi korisnici odmah dokupuju punjač i set punjivih baterija. Kvalitetne punjive baterije (preporučuju se one jačine od 2500 mAh pa naviše) mogu izdržati stotine fotografija - neretko i preko tri stotine između dva punjenja. Postoje i punjači koji baterije napune za svega petnaest minuta, kao i oni sa mogućnošću punjenja u automobilu preko akumulatora. Litijumske baterije su kompaktnije, dugotrajnije i pune se direktno preko kabla, bez glomaznog punjača, ali su znatno skuplje i teže ih je naći u slučaju kvara. Bez obzira na vrstu, važno je napomenuti da baterije treba prazniti do kraja pre ponovnog punjenja, naročito prvih nekoliko puta, kako bi se pravilno formirale i dostigle svoj maksimalni kapacitet.
Memorijska kartica - obavezna investicija
Uz gotovo svaki digitalni fotoaparat dobija se interna memorija ili kartica od svega 16 do 32 megabajta, što je dovoljno za dvadesetak fotografija u srednjoj rezoluciji ili minut i po video zapisa. To je, razume se, nedovoljno za bilo kakvu ozbiljniju upotrebu. Zbog toga je kupovina dodatne memorijske kartice praktično neizbežna. Preporučuje se kartica od najmanje 1 do 2 gigabajta, a ukoliko planirate da snimate i video zapise u HD rezoluciji, poželjno je imati i 16 gigabajta ili više.
Jedna važna napomena: memorijsku karticu bi valjalo povremeno formatirati, a ne samo brisati fotografije. Brisanjem se podaci uklanjaju, ali struktura kartice vremenom može postati neuredna, što dovodi do usporenog rada ili čak grešaka pri snimanju. Formatiranjem (opcija u meniju aparata) kartica se osvežava i vraća u optimalno stanje. Naravno, pre formatiranja obavezno prebacite sve fotografije na računar ili ih narežite na CD.
Video zapis - na šta obratiti pažnju
Današnji fotoaparati gotovo bez izuzetka nude i mogućnost snimanja video zapisa. Međutim, kvalitet tih snimaka može drastično da varira. Ključni parametri su rezolucija i broj frejmova po sekundi (fps). Za solidan amaterski video dovoljna je rezolucija od 640x480 piksela uz minimalno 30 frejmova po sekundi - to omogućava glatke snimke bez seckanja i zamuckivanja pri bržim pokretima. Ukoliko želite HD kvalitet, tražite aparate sa rezolucijom 1280x720 piksela. Sve ispod 30 fps, a naročito starije varijante sa 15 fps, daju isprekidan i neugledan video. Pri odabiru obratite pažnju i na to da li aparat snima i zvuk - neki modeli to ne čine, što može biti neprijatno iznenađenje.
Scenski režimi i noćni mod
Jedna od najkorisnijih, a istovremeno i najzapostavljenijih funkcija savremenih digitalnih aparata jesu scenski režimi. Tu spadaju: portret, pejzaž, sport, noćni mod, makro, zalazak sunca, vatromet, plaža, sneg, hrana i mnogi drugi. Posebno se izdvaja noćni mod - ikonica koja obično prikazuje siluetu Ajfelove kule, deteta i meseca ili zvezdice. Kada se pravilno koristi (po mogućstvu sa stativom i tajmerom od dve sekunde da bi se izbeglo podrhtavanje), ovaj režim može napraviti neverovatno jasne i svetle fotografije čak i u mrklom mraku.
Makro mod (cvetić lale) omogućava fotografisanje objekata iz neposredne blizine - od desetak centimetara pa sve do jednog centimetra kod aparata sa super makro funkcijom. Idealan je za detalje, cveće, hranu, nakit ili nokte. Veoma je važno da nakon korišćenja makro režima ne zaboravite da ga isključite, inače će sve naredne fotografije na normalnoj udaljenosti biti mutne.
Proizvođači i kvalitet optike
Na tržištu postoji veliki broj proizvođača, ali razlika između dva aparata sa identičnim brojem megapiksela može biti kao nebo i zemlja. Preporuka je da se držite renomiranih proizvođača koji imaju dugogodišnje iskustvo u izradi optike i fotoaparata. Tu se pre svega misli na kompanije koje su se i pre digitalne ere bavile fotografijom. Najčešće preporučivani brendovi su Canon i Nikon, a veoma dobre modele nude i Olympus, Fujifilm, Panasonic, Pentax i Sony (posebno modeli sa Carl Zeiss sočivima). Svaki od njih ima svoje prednosti - Canon je poznat po prirodnim bojama i odličnom odnosu cene i kvaliteta u amaterskoj klasi, Nikon po robusnosti i kvalitetu izrade, a Olympus po inovativnim funkcijama i kompaktnom dizajnu. Za početnike i amatere razlike između vodećih marki su često zanemarljive i više su stvar ličnog utiska i ergonomije.
Važno: Ako planirate da fotografije uglavnom čuvate na računaru i ne štampate ih u velikim formatima, bilo koji aparat poznatog proizvođača u rangu od 100 do 200 evra pružiće vam više nego zadovoljavajuće rezultate. Ne zaboravite - optika je važnija od megapiksela.
Ergonomija i dodatna oprema
Jedan od često zanemarenih aspekata pri kupovini jeste ergonomija. Aparat bi trebalo da vam prirodno leži u ruci, da možete lako dohvatiti sva dugmad i da se ne osećate nesigurno dok ga držite jednom rukom. Pre kupovine obavezno uzmite aparat u ruke, napravite nekoliko probnih fotografija i procenite da li vam odgovara. Ovo je naročito važno ako planirate da ga nosite na putovanja i koristite svakodnevno.
Od dodatne opreme, pored već pomenute memorijske kartice i rezervnih baterija, razmislite i o torbici. Dobra torbica treba da ima dovoljno mesta za sam aparat, dodatnu karticu i rezervne baterije, a poželjno je da one budu odvojene od aparata kako bi se izbeglo grebanje. Stativ je takođe korisna investicija - ne samo za noćne snimke, već i za svaku situaciju u kojoj želite maksimalnu oštrinu pri većem zumu ili dužoj ekspoziciji.
Još nekoliko praktičnih saveta
- Čitajte uputstvo. Mnogi preskoče ovaj korak, a upravo u uputstvu se kriju objašnjenja za brojne funkcije koje mogu drastično poboljšati vaše fotografije.
- Koristite redukciju crvenih očiju. Opcija koja je danas dostupna na gotovo svim aparatima, a posebno je korisna pri slikanju osoba sa svetlim očima.
- Isključite blic u muzejima i pri slikanju kroz staklo. Blic će se odbiti od staklene površine i uništiti fotografiju.
- Za slikanje u pokretu koristite sportski režim. On povećava brzinu zatvarača i smanjuje mogućnost zamućenja.
- Eksperimentišite sa podešavanjima balansa bele. Ovo može značajno uticati na prirodnost boja, naročito pri veštačkom osvetljenju.
- Izbegavajte najvišu ISO vrednost. Što je ISO veći, to je više šuma na slici - koristite ga samo kada je neophodno.
- Formatirajte karticu povremeno. Kao što je već objašnjeno, ovo produžava njen vek i sprečava greške.
Kako izabrati prvi digitalni fotoaparat - sažetak
Kada se sve sabere, evo nekoliko osnovnih smernica za odabir digitalnog fotoaparata za početnike i amatere. Prvo, odredite budžet i držite se njega - aparati u rangu od 100 do 200 evra danas nude zaista impresivne mogućnosti. Drugo, ne dajte da vas zaslepi broj megapiksela; umesto toga, fokusirajte se na optički zum (poželjno 3x ili više), prisustvo optičke stabilizacije slike i kvalitet senzora. Treće, odlučite se za tip baterije koji vam više odgovara - litijumska je kompaktnija i dugotrajnija, dok AA punjive baterije pružaju fleksibilnost. Četvrto, obavezno planirajte kupovinu dodatne memorijske kartice, i to one dovoljnog kapaciteta. Peto, ako ste u prilici, isprobajte nekoliko modela u radnji i odaberite onaj koji vam najprirodnije leži u ruci.
Digitalni fotoaparati su danas zaista neverovatni uređaji - mali, lagani, prepuni funkcija i sposobni da zabeleže svaki važan trenutak u visokom kvalitetu. Bez obzira da li želite da fotografišete porodična okupljanja, putovanja, prirodu ili jednostavno svakodnevne trenutke, postoji model koji će savršeno odgovarati vašim potrebama. Samo ne zaboravite - najbolji fotoaparat je onaj koji imate uz sebe i koji znate da koristite. Uživajte u svom digitalnom aparatiću i ne zaboravite da ponesete rezervne baterije na more!
Srećno fotografisanje!